-Činjenica da nijedna nevladina organizacija od onih koji se bave izbornim procesima nije kandidovala predstavnika za Državnu izbornu komisiju dokazuje da je ta državna institucija izgubila kredibilitet za sprovođenje i kontrolu izbora. To je za „Dan“ saopštio Vuk Maraš, direktor Monitoring programa Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), komentarišući to što Administrativni odbor ni u trećem pokušaju nije uspio da izabere jednog člana DIK-a koji bi predstavljao civilno društvo i univerzitete.
– Državna izborna komisija je dosadašnjim radom apsolutno pokazala da im je politika važnija od prava. U Državnoj izbornoj komisiji nikada nijesu donošene odluke zasnovane na pravu, već isključino na političkim interesima. Činjenica da je prošlog puta predstavnik civilnog sektora zloupotrijebljen da arbitrira između vlasti i opozicije u smislu donošenja nekoliko političkih odluka, pokazala je da ovakva Državna izborna komisija ne može na elementarno zadovoljavajući način da radi svoj posao – istakao je Maraš.
Radi se, smatra on, o instituciji koja je pod plaštom profesionalizacije samo djelimično izmijenjena prilikom poslednjih promjena izbornog zakonodavstva.
– Pod plaštom profesionalizacije dobili smo navodno nezavisnog predsjednika DIK-a koji se pokazao u praksi kao veći partijski vojnik vlasti nego što su ljudi koji zvanično sjede u Komisiji u ime vladajućih partija. U takvoj situaciji DIK nema legitimitet niti kredibilitet da radi svoj posao – mišljenja je Maraš.
Kao jedan od primjera problematičnog rada DIK-a u prethodnom periodu naveo je i to što smo imali na sceni trgovinu i manipulacije sa izmjenama članova Komisije kako bi se izglasali konačni rezultati parlamentarnih izbora.
Predstavnici vladajuće koalicije u Administrativnom odboru nijesu prekjuče prihvatili kandidaturu Vladimira Boškovića za člana Državne izborne komisije iz reda civilnog sektora i univerziteta. Odbor je odlučio da raspiše ponovni drugi poziv za izbor jednog člana DIK-a. Odbor je 23. januara raspisao ponovni javni konkurs za imenovanje tog člana DIK-a. Na prethodni konkurs, koji je raspisan 29. decembra, nije se prijavio nijedan kandidat.
Iz Centra za demokartsku tranziciju (CDT) podsjećaju da su i 2014. godine, u toku izrade novog zakona, bili protiv učešća NVO u partijskoj Državnoj izbornoj komisiji.
– Nakon usvajanja zakona donijeli smo odluku da ne kandidujemo svoje predstavnike za članove DIK-a. Mi smo organizacija koja se bavi posmatranjem izbora. Smatrali smo da ne možemo istovremeno nezavisno posmatrati izbore i o njima odlučivati kroz članstvo u vrhovnom izbornom tijelu. Osim toga, više puta smo kritikovali model dominantno partijskog sastava DIK-a. Na prethodnim izborima su se pokazali svi nedostaci tog modela, gdje član ispred NVO nije u mogućnosti da izvrši uticaj kvalitetniji rad Komisije – kazao je za „Dan“ Dragan Koprivica, direktor CDT-a.
Kako je dodao, u CDT-u stoga smatraju da njihovo učešće u radu ovakovog tijela ne može doprinijeti demokratizaciji izbora, zbog dominacije političkih interesa.
– Izbornoj administraciji u Crnoj Gori je potrebna reforma, koja podrazumijeva depolitizaciju i profesionalizaciju. Reforma izborne administracije koja je počela 2014. godine nije donijela velike promjene zbog čega je neophodno početi sa stvaranjem novog modela Državne izborne komisije, koja će doprinijeti vraćanju povjerenja građana u izborni proces. CDT duže vrijeme zagovara depolitizaciju izborne administracije, međutim partije za takav predlog nijesu imale sluha – naveo je Koprivica.
Smatra da je iskustvo sa parlamentarnih izbora pokazalo da su partije ponovo postavile sebe za sudije u izbornoj utakmici u kojoj one igraju. Pokazalo se, kako zaključuje, i da ishod svake promjena zakona, koja se bazira na političkom dogovoru, umjesto na stručnom mišljenju, bude još jedan neuspjeli eksperiment.
Iz Instituta Alternativa ukazuju da bi, u situaciji kad je DIK formirana kao predstavničko tijelo poliičkih partija, predstavnik civilnog društva trebalo da, naročito u slucaju ovako visoke polarizacije političke scene, arbitrira između dvije strane.
– Takav predstavnik bi morao biti moralni autoritet prihvaćen od obje strane, ali i neko kome bi se sa obje strane političkog spektra omogućilo da donosi teške odluke bez pritisaka. Vjerujem da je odnos jednog dijela opozicije prema ranijem članu DIK-a ispred civilnog društva u situaciji kada ovaj nije ispunio njihova očekivanja, dodatno obeshrabrio buduće kandidate za ovo mjesto – kazao je Stevo Muk, predsjednik Upravnog odbora IA.
Kako je dodao, sama činjenica da nekoliko NVO koje su najiskusnije u posmatranju izbora ne žele da kandiduju predstavnike govori o tome da je ovaj model izgubio smisao. Zaključio je da je to koji i kakav model profesionalizacije DIK je primjeren za Crnu Goru u ovoj fazi razvoja otvoreno pitanje i o njemu se prije ili kasnije mora otvporiti ozbiljan dijalog političkih partija i organizacija civilnog društva.
Mjesto predstavnika civilnog društva i univerziteta u DIK-u ostalo je upražnjeno nakon ostavke Vlada Dedovića.V.R.
Reforme sprovesti prije predsjedničkih izbora
U CDT-u, po riječima Dragana Koprivice, smatraju da je u godini pred predsjedničke izbore neophodno inicirati promjene zakona koje će osigurati nezavisnu i profesionalnu izbornu administraciju.
– Nadamo se da će partije ozbiljno razmotriti naš predlog i inicirati promjene kad se za to steknu politički uslovi. Naredna, 2018. godina, biće izborna. Sve promjene i intervencije na izbornom zakonodavstvu moraju biti završene u 2017. godini. Na ovaj način partije mogu demonstrirati da im je poboljšanje izbornog procesa važnije od partijskog interesa – kazao je on.